Klima · emisije izvan granica
Hrvatska je kod kuće smanjila emisije za 16 do 20 posto. U inozemstvu su porasle za 29 do 40 posto.
Emisije zbog hrvatske potrošnje padaju, dok god nastaju u Hrvatskoj. Emisije u tvornicama, elektranama i na poljima drugdje, za robu, hranu i zgrade, rastu. Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja ih ne obuhvaća.
- Ugljični otisak Hrvatske veći je za 32–47 posto od službenih emisija prema nacionalnom inventaru stakleničkih plinova (preko Eurostata). Koliko točno, ovisi o modelu.
- 47–48 posto ugljičnog otiska nastaje u inozemstvu (2022.), naspram 33–38 posto u 2010.
- Službene emisije pale su za 13 posto između 2010. i 2022., dok je ugljični otisak ostao gotovo isti.
- Po stanovniku Hrvatska uzrokuje 9,6 tone, više od prosjeka EU-a (9,0 tone) (7. mjesto od 27, Eurostat 2023.). Između 2010. i 2019. ugljični otisak smanjio se za 11 posto, slično kao u većini zemalja EU-a; između 2019. i 2023. povećao se za 9 posto, dok se u većini zemalja EU-a smanjivao.
- Izvan Hrvatske najviše emisija za hrvatsku potrošnju nastaje u ovim zemljama: Kina, Rusija i Mađarska.
- Hrvatska uvozi više emisija nego što ih izvozi: neto 7–14 milijuna tona u 2022. Od 2010. ono što zemlja zarađuje od inozemne potražnje poraslo je za 88 posto (realno); emisije za tu potražnju porasle su za 6 posto.
Ukratko
Emisije zbog hrvatske potrošnje i ulaganja, prema mjestu nastanka
Službena brojka pada brže od ugljičnog otiska
Brojka iz vijesti odnosi se na emisije na hrvatskom teritoriju, prema nacionalnom inventaru stakleničkih plinova (preko Eurostata). Te emisije pale su za 13 posto između 2010. i 2022. Ugljični otisak ostao je gotovo isti u istim godinama. Službena brojka uračunava emisije za ono što se izvozi, ali ne i za ono što se uvozi.
Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU-a
Po stanovniku Hrvatska uzrokuje 9,6 tone stakleničkih plinova (Eurostat, 2023.), više od prosjeka EU-a (9,0 tone), što je 7. mjesto od 27.
Provjereno iz svemira
Sateliti mjere koliko metana ima u zraku. Iz toga znanstvenici mogu izračunati koliko neka zemlja emitira. Tako se uz službene podatke dobiva neovisno mjerenje.
Gdje nastaju emisije
Za hrvatsku potrošnju najviše emisija u inozemstvu nastaje u ovim zemljama: Kina, zatim Rusija, Mađarska i Njemačka. Odaberite godinu ili pokrenite vremensku crtu. Kliknite zemlju da biste vidjeli kako se mijenjala od 2010.
Za koga Hrvatska ispušta emisije
U 2022. u Hrvatskoj je ispušteno 5–8 milijuna tona stakleničkih plinova za potrošnju i ulaganja u drugim zemljama. Istodobno je drugdje ispušteno 15–19 milijuna tona za hrvatsku potrošnju. Time je Hrvatska neto uvoznik emisija: drugdje se za Hrvatsku ispušta 7–14 milijuna tona više nego obrnuto.
Kako računamo
Ugljični otisak prati svaki euro koji kućanstva, država i poduzeća potroše na konačne proizvode unatrag kroz opskrbni lanac, do zemlje u kojoj nastaju emisije. To rade takozvani input-output modeli, izgrađeni na trgovinskoj statistici i inventarima emisija desetaka zemalja.